Aneks ugovora o radu predstavlja način izmene pojedinih uslova koji su već ugovoreni između zaposlenog i poslodavca. U praksi se zaposleni najčešće susreću sa aneksom kada poslodavac želi da promeni radno mesto, mesto rada, određene elemente zarade ili druge uslove rada.

Jedno od čestih pitanja jeste: da li zaposleni mora da potpiše aneks ugovora o radu i šta se dešava ako odbije da ga potpiše?

Odgovor zavisi od razloga zbog kojeg se aneks nudi, njegove sadržine i toga da li je poslodavac postupio u skladu sa Zakonom o radu.

Kada poslodavac može da ponudi aneks ugovora o radu?

Zakon o radu propisuje konkretne situacije u kojima poslodavac može zaposlenom ponuditi izmenu ugovorenih uslova rada, odnosno aneks ugovora o radu.

Prema članu 171. Zakona o radu, aneks može biti ponuđen:

  • radi premeštaja na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa i organizacije rada;
  • radi premeštaja u drugo mesto rada kod istog poslodavca, pod uslovima propisanim zakonom;
  • radi upućivanja na rad na odgovarajući posao kod drugog poslodavca, u slučajevima predviđenim zakonom;
  • kada je zaposlenom koji je višak obezbeđeno ostvarivanje prava na neku od mera za rešavanje viška zaposlenih;
  • radi promene elemenata za utvrđivanje osnovne zarade, radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i drugih primanja zaposlenog koja su sadržana u ugovoru o radu;
  • u drugim slučajevima utvrđenim zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu.

Kod premeštaja na drugi odgovarajući posao, odgovarajućim poslom smatra se posao za čije se obavljanje zahteva ista vrsta i stepen stručne spreme koji su utvrđeni ugovorom o radu.

Važno je, međutim, napomenuti da nije svaka izmena podataka u ugovoru o radu razlog za sprovođenje postupka ponude aneksa iz člana 172. Na primer, promene podataka koje ne predstavljaju izmenu ugovorenih uslova rada mogu se konstatovati na odgovarajući način na osnovu dokumentacije.

Takođe, zaposleni može inicirati zaključivanje aneksa ugovora o radu. U tom slučaju se postupak ponude aneksa iz člana 172. Zakona o radu ne primenjuje.

Šta mora da sadrži ponuda aneksa?

Kada poslodavac zaposlenom nudi aneks ugovora o radu, uz sam aneks dužan je da zaposlenom dostavi i pisano obaveštenje.

Obaveštenje mora da sadrži:

  • razloge za ponuđeni aneks;
  • rok u kome zaposleni treba da se izjasni;
  • pravne posledice koje mogu nastati ako zaposleni ne potpiše aneks.

Rok za izjašnjenje zaposlenog ne može biti kraći od osam radnih dana.

Ako zaposleni ne potpiše aneks u ostavljenom roku, smatra se da je odbio ponudu.

Zbog toga nije dobro odluku o potpisivanju aneksa donositi automatski. Pre donošenja odluke potrebno je sagledati šta se konkretno menja u odnosu na postojeći ugovor o radu i da li je za ponuđenu izmenu postojao zakonski osnov.

Da li zaposleni mora da potpiše aneks ugovora o radu?

Zaposleni nije dužan da prihvati ponuđeni aneks ugovora o radu.

Međutim, to ne znači da odbijanje aneksa u svakom slučaju može proći bez posledica.

Zakon o radu predviđa mogućnost otkaza zaposlenom koji odbije zaključenje aneksa u slučajevima iz člana 171. stav 1. tač. 1–5. To znači da se ova mogućnost odnosi na zakonom predviđene situacije, kao što su određeni slučajevi premeštaja na drugi odgovarajući posao, promene mesta rada, upućivanja kod drugog poslodavca, određene situacije kod viška zaposlenih i promene pojedinih elemenata zarade i drugih primanja.

Drugim rečima, nije dovoljno samo postojanje dokumenta koji se naziva aneks ugovora o radu. Potrebno je da postoji odgovarajući zakonski osnov za njegovu ponudu i da budu ispunjeni zakonom propisani uslovi.

Šta ako zaposleni odbije aneks?

Ako zaposleni odbije ponuđeni aneks, odnosno ako ga ne potpiše u ostavljenom roku, posledice zavise od razloga zbog kojeg je aneks ponuđen.

Kod aneksa koji je ponuđen u smislu člana 171. stav 1. tač. 1–5. Zakona o radu, odbijanje može predstavljati osnov za otkaz ugovora o radu, ali samo ako su ispunjeni zakonski uslovi za takav otkaz. Član 179. stav 5. tačka 2. upravo predviđa mogućnost otkaza zaposlenom koji odbije zaključenje aneksa u tim slučajevima.

Zato se ne može unapred reći da je svaki otkaz zbog odbijanja aneksa zakonit.

U konkretnom slučaju može biti značajno:

  • zbog čega je aneks ponuđen;
  • da li postoji zakonski osnov za ponuđenu izmenu;
  • da li je ponuđen odgovarajući posao, kada se radi o premeštaju;
  • da li su ispunjeni uslovi za promenu mesta rada;
  • da li su zaposlenom dostavljeni razlozi za ponudu aneksa;
  • da li je ostavljen zakonom propisan rok za izjašnjenje;
  • da li je zaposleni upoznat sa pravnim posledicama odbijanja;
  • kakva je sadržina samog aneksa.

Da li zaposleni može da potpiše aneks, a zatim da osporava njegovu zakonitost?

Može.

Ovo je važno pitanje, jer zaposleni ponekad smatra da ima samo dve mogućnosti – da odbije aneks i rizikuje otkaz ili da ga potpiše i time prihvati sve što je u njemu navedeno.

Međutim, situacija nije nužno tako jednostavna.

Zaposleni koji potpiše ponuđeni aneks u ostavljenom roku zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava njegovu zakonitost. Sam potpis aneksa, dakle, ne znači automatski da se zaposleni odrekao prava da zahteva sudsku proveru njegove zakonitosti.

To je posebno značajno u situacijama kada zaposleni nije saglasan sa ponuđenim uslovima, ali procenjuje da bi odbijanje aneksa moglo dovesti do otkaza.

S druge strane, ni potpisivanje aneksa ne znači da će sud automatski utvrditi njegovu nezakonitost. Da li je aneks zakonit zavisi od konkretnog slučaja, razloga zbog kojeg je ponuđen, sadržine aneksa i toga da li je poslodavac postupio u skladu sa Zakonom o radu.

Zato zaposleni koji dobije aneks u praksi može biti suočen sa različitim mogućnostima: može ga prihvatiti, može ga odbiti, a ako ga potpiše, i dalje može sudskim putem osporavati njegovu zakonitost.

Kod odbijanja aneksa situacija je drugačija. Ako je aneks ponuđen u smislu člana 171. stav 1. tač. 1–5. Zakona o radu, odbijanje može, pod zakonom propisanim uslovima, predstavljati osnov za otkaz ugovora o radu. Zbog toga odluku o potpisivanju ili odbijanju aneksa treba donositi nakon procene konkretne ponude i njenih pravnih posledica.

Šta znači „odgovarajući posao“?

Kada se aneks nudi radi premeštaja na drugi odgovarajući posao, nije dovoljno da poslodavac jednostavno navede drugo radno mesto.

Zakon o radu propisuje da se odgovarajućim poslom smatra posao za čije se obavljanje zahteva ista vrsta i stepen stručne spreme koji su utvrđeni ugovorom o radu.

Zbog toga je kod ponuđenog premeštaja potrebno uporediti postojeći ugovor o radu i ponuđeni aneks, kao i uslove koji se zahtevaju za novo radno mesto.

Šta ako se menja mesto rada?

Zakon posebno uređuje mogućnost premeštaja zaposlenog u drugo mesto rada.

Zaposleni može biti premešten u drugo mesto rada, između ostalog, ako je delatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mestima van sedišta poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dela.

Premeštaj je moguć i kada je udaljenost od mesta u kome zaposleni radi do mesta u koje se premešta manja od 50 kilometara, pod uslovom da je organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i povratak sa rada i da je obezbeđena naknada troškova prevoza u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju.

Van ovih slučajeva, premeštaj u drugo mesto rada moguć je samo uz pristanak zaposlenog.

Privremeni premeštaj bez ponude aneksa

Zakon o radu poznaje i situaciju kada je potrebno da se određeni posao izvrši bez odlaganja.

U tom slučaju zaposleni može biti privremeno premešten na druge odgovarajuće poslove na osnovu rešenja, bez ponude aneksa u smislu člana 172. Zakona o radu, i to najduže 45 radnih dana u periodu od 12 meseci.

U slučaju takvog premeštaja zaposleni zadržava osnovnu zaradu utvrđenu za posao sa kojeg se premešta ako je to povoljnije za njega.

Ova situacija se razlikuje od izmene ugovorenih uslova rada putem aneksa i zato je važno utvrditi kakav je konkretan akt poslodavac doneo.

Šta ako zaposleni odbije aneks i dobije otkaz?

Ni odbijanje aneksa ni činjenica da je nakon toga doneto rešenje o otkazu ne znače sami po sebi da je otkaz zakonit.

Zaposleni koji odbije ponuđeni aneks zadržava pravo da u sudskom postupku povodom otkaza osporava zakonitost aneksa.

U takvom postupku može biti potrebno ispitati da li je poslodavac imao zakonski osnov za ponudu aneksa, da li su ispunjeni uslovi za konkretnu izmenu ugovorenih uslova rada i da li je postupak ponude aneksa sproveden u skladu sa zakonom.

Kod otkaza zbog odbijanja aneksa posebno je važno razlikovati činjenicu da je zaposleni odbio aneks od pitanja da li je poslodavac imao pravo da takav aneks ponudi i da li su postojali uslovi za otkaz.

Šta treba proveriti pre potpisivanja aneksa?

Kada zaposleni dobije ponudu aneksa ugovora o radu, pre donošenja odluke trebalo bi proveriti najmanje:

  • šta se tačno menja u odnosu na postojeći ugovor;
  • koji je razlog za ponuđenu izmenu;
  • na koji zakonski osnov se poslodavac poziva;
  • da li se menja radno mesto, mesto rada ili zarada;
  • da li je ponuđen odgovarajući posao;
  • da li su ispunjeni uslovi za eventualni premeštaj u drugo mesto rada;
  • da li je uz aneks dostavljeno pisano obaveštenje;
  • da li je ostavljen rok od najmanje osam radnih dana;
  • koje su pravne posledice odbijanja navedene u obaveštenju.

Posebno je važno obratiti pažnju na sadržinu ponuđenog aneksa kada se on dovodi u vezu sa promenama u organizaciji rada ili viškom zaposlenih. U takvim situacijama pitanje aneksa može biti povezano i sa ostvarivanjem prava zaposlenog za slučaj prestanka potrebe za njegovim radom. Više o toj temi možete pročitati u tekstu „Kolika mi otpremnina pripada kao tehnološkom višku?“

Česta pitanja

Da li moram da potpišem aneks ugovora o radu?

Ne morate prihvatiti svaki ponuđeni aneks. Međutim, u slučajevima iz člana 171. stav 1. tač. 1–5. Zakona o radu, odbijanje aneksa može biti osnov za otkaz ako su ispunjeni zakonski uslovi.

Koliko vremena imam da odlučim o aneksu?

Kada poslodavac nudi aneks u postupku iz člana 172. Zakona o radu, rok za izjašnjenje ne može biti kraći od osam radnih dana.

Šta ako ne potpišem aneks u ostavljenom roku?

Ako zaposleni ne potpiše aneks u ostavljenom roku, smatra se da je odbio ponudu.

Da li poslodavac može da me otpusti zato što nisam potpisao aneks?

Može postojati osnov za otkaz ako je aneks ponuđen u smislu člana 171. stav 1. tač. 1–5. Zakona o radu i ako su ispunjeni zakonski uslovi. Samo odbijanje aneksa nije dovoljno da bi svaki takav otkaz bio zakonit.

Mogu li da potpišem aneks, a da kasnije osporavam njegovu zakonitost?

Da. Zaposleni koji potpiše aneks zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava njegovu zakonitost.

Šta ako odbijem aneks i dobijem otkaz?

Zaposleni može u sudskom postupku povodom otkaza da osporava zakonitost aneksa, kao i zakonitost samog otkaza.

Da li zaposleni može sam da traži aneks ugovora o radu?

Da. Zaposleni može inicirati zaključivanje aneksa, pri čemu se postupak ponude aneksa iz člana 172. Zakona o radu ne primenjuje.

Da li poslodavac može aneksom da promeni zaradu?

U zakonom predviđenim slučajevima može ponuditi aneks radi promene elemenata za utvrđivanje osnovne zarade, radnog učinka, naknade zarade, uvećane zarade i drugih primanja zaposlenog koja su sadržana u ugovoru o radu.

Zaključak

Aneks ugovora o radu nije samo formalnost koju zaposleni treba da potpiše bez prethodne provere.

Zakon o radu predviđa konkretne situacije u kojima poslodavac može ponuditi izmenu ugovorenih uslova rada, ali istovremeno zaposlenom daje mogućnost da ponuđeni aneks ne prihvati. U određenim zakonom propisanim slučajevima, međutim, odbijanje aneksa može imati za posledicu otkaz ugovora o radu.

Sa druge strane, zaposleni koji potpiše aneks ne gubi automatski pravo da osporava njegovu zakonitost pred nadležnim sudom. Zbog toga se odluka o tome da li aneks potpisati ili odbiti ne može donositi po automatizmu, već nakon procene konkretne ponude, razloga zbog kojih je ponuđena i mogućih pravnih posledica.

Kod prijema aneksa najvažnije je utvrditi šta se menja, zbog čega se izmena nudi, da li postoji zakonski osnov i kakve posledice mogu nastati potpisivanjem ili odbijanjem aneksa.

Ukoliko je aneks povezan sa reorganizacijom poslovanja, viškom zaposlenih ili prestankom potrebe za određenim poslovima, potrebno je sagledati i druga prava zaposlenog koja mogu proisteći iz takve situacije.